Lutaljka

07/10/2026

Lektura teksta, bilo kojeg teksta, njegovo je pravopisno, gramatičko i stilsko prilagođavanje pravopisnim, gramatičkim i stilskim pravilima hrvatskog jezika.

Šta to znači u praksi?

Napisala ili napisao si diplomski rad / brošuru / knjigu / ebook / blog-post / šta god.
Svjesna ili svjestan si da ti pisanje i / ili hrvatski jezik nisu baš (naj)jača strana ili jednostavno želiš da tvoj tekst, prije nego što izađe u javnost, pregleda i sredi osoba koja je u tome stručnija od tebe.

Ta osoba je lektor. Ili -ica.
Ta osoba sam i - ja.

E sad.
Kad sam nekoliko redaka ranije spomenula prilagođavanje pravopisnim, gramatičkim i stilskim pravilima hrvatskog jezika... Kad se lektorira završni, diplomski, doktorski ili bilo koji drugi znanstveni rad, zbog prirode teksta, odstupanja od tih pravila su minimalna.

Međutim. Kod svih drugih vrsta tekstova postoji prostor za malo manju rigidnost.

Na primjer. Pišeš kuharicu. Iz Baranje si. Tamo i živiš. "Paradajz" je riječ koja ti je prirodna i koja je dio tvog vokabulara cijeli tvoj život. Prirodno je da će ona biti i dio tvoje kuharice. Problem, međutim, nastaje u trenutku kada bi 99% lektora (ne pitaj me kako znam, ali znam!) riječ "paradajz" promijenila u riječ "rajčica". Jer se "rajčica" smatra hrvatskijom.

To nije poanta. Pogotovo ako pričamo o tvojoj kuharici. Koju sama ili sam izdaješ. Koju sama ili sam prodaješ svojoj zajednici na društvenim mrežama. U newsletteru. Na web-stranici.

Kao što prije svog vjenčanja od benda imaš pravo tražiti da ne svira i ne pjeva određene izvođače, tako od lektora imaš pravo tražiti da određene riječi, koje možda nisu nužno najhrvatskije, ostavi u tvom tekstu. To je ono što ga čini svojijim. Ljudskijim. Toplijim.

Osim toga. Ako to ne napraviš, znaš što se dogodi?

Dobiješ kuharicu koja je puna rajčica, a ti svojoj zajednici na društvenim mrežama, blogu, u newsletteru stalno pričaš o paradajzovima. To, isto tako - nije poanta.

Da. Određene intervencije koje tekst pravopisno, gramatički i stilski čine hrvatskijim. Svakako. Ali skidanje identiteta teksta mijenjajući riječi čisto mijenjanja radi i to u tekstovima u kojima ima prostora da se to ne radi - nikako!

04/10/2026

Danas me možeš pronaći ovdje! 👇🏻

Sonja Nedić osječka je poduzetnica, copywriterica i lektorica koja je ljubav prema pisanju pretvorila u uspješan posao, gradeći karijeru na kreativnosti, jezičnoj stručnosti i autentičnom pristupu klijentima

03/10/2026

Svaku drugu subotu sam tu. Da ti preporučim nešto s moje od-do police.

Nekad našminkana. Nekad ne.

A ti šeraj ovaj video da dođe do što više knjiškomoljaca!

30/09/2026

Šta misliš? Koja je od ove četiri opcije točna? 🤔

1. Ulica Kralja Petra Svačića
2. Ulica kralja Petra Svačića
3. ulica Kralja Petra Svačića
4. ulica kralja Petra Svačića

Piši mi u komentarima! 👇🏻

26/09/2026

Beba peso postao jednogodišnjak! 🥳

23/09/2026

Moja klijentica, čiju sam lekturu upravo završila, ne mora brinuti o ovakvim začkoljicama. Ima mene za to. Ali ajmo iz ovoga izvući jedan edukativan momenat za šire mase.

Vrlo u stvari jednostavno je.

U "oko 10-ak" prilog "oko" znači baš to - otprilike, približno, cca, oko.

Problematično je malo što i nastavak "-ak" u brojevnom prilogu "10-ak" znači isto to - otprilike, približno, cca, oko. Pa tako u jednom tako kratkom izrazu imamo nepotrebno ponavljanje istog značenja - "oko" i "-ak". Otprilike, približno, cca, oko - na sve strane. To se stručno zove pleonazam. I to nam ne treba.

U nekom književnom izražavanju može to još nekako proći pod izlikom naglašavanja ili stilskog efekta, ali u svim ostalim slučajevima - nema potrebe.

19/09/2026

Svaku drugu subotu sam tu. Da ti preporučim nešto s moje od-do police.

Nekad našminkana. Nekad ne.

A ti šeraj ovaj da dođe do što više knjiškomoljaca!

16/09/2026

Ne baš svaki put, ali veliku većinu p**a u izvještajima koje mi jedan klijent šalje, a od kojih ja trebam napraviti suvisle tekstove za web-stranicu, nađe se, ispred dvotočke i nabrajanja, sintagma "slijedeće korisnice".

Iako se moj klijent ne mora sekirati što ova sintagma nije točna jer ima mene da o tome brinem, ajmo iz ovoga izvući jedan edukativan momenat.

Ispred dvotočke i nabrajanja korisnica koje su sudjelovale na određenim radionicama napisat ćemo - sljedeće korisnice. Sljedeće - kao pridjev. Jer mislimo na iduće. One koje ćemo nabrojati. A to se piše s -je. -I nam tu ne treba.

Ako bismo, pak, rekli da smo slijedeći korisnice došli do prostora gdje se odvijaju radionice, e to bi bila potpuno druga stvar. Tu nam treba i -i. I s -ije je pravilno. Jer slijedeći je ovdje glagolski prilog koji znači da smo nekoga pratili. Išli smo za nekim.

Sljedeći put pazit ću da slijedim put ispred sebe.

Kontaš?